Cjeloživotno učenje

07.09.2011

U vremenu koje obilježavaju velike promjene u svim segmentima društvenog i civilizacijskog konteksta, znanje izranja kao vrijednost koja je glavni pokretač pozitivnih tijekova u društvu.
Znanje, prepoznato kao vrijednost, osim što je neizostavan dio uspješne sadašnjosti, sve češće je osnovni temelj svih naših planova i želja uz uspješnom budućnošću.
Stoga je razumljiva pojava koncepta cjeloživotnog učenja koji se odnosi na „svaku aktivnost učenja tijekom cijeloga života radi unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnoga, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca“ (COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, 2001.). Cjeloživotno učenje obuhvaća učenje u svim životnom razdobljima, od rane mladosti do starosti i u svim oblicima u kojima se ostvaruje, bilo to formalno, neformalno ili informalno učenje.
Formalno učenje se odnosi učenje u ustanovama koje izvode odobrene programe s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija za osobne, društvene ili profesionalne potrebe. To je tipično učenje u ustanovama, i za koje slijedi formalna potvrda, a s pozicije onog koji uči, to je intencionalno učenje. Neformalno učenje obuhvaća neformalno obrazovanje i neformalno osposobljavanje. U Hrvatskoj termin označava organizirane aktivnosti učenja, a za koje se ne izdaje javna isprava. S pozicije onoga koji uči, intencionalno je. Informalno učenje je ono koje rezultira iz dnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme i nije organizirano ili strukturirano u smislu ciljeva, vremena ili podrške učenju. Najčešće je nenamjerno s pozicije onoga koji uči.
Uči li čovjek neprestano? Postoji li uvijek spremnost na učenje? Na koji način čovjek uči? Na koji način društvo uči? Već sama ova pitanja nagovještaju da postoje okolnosti koje možemo prepoznati kao zapreke u slobodnom pristupu učenju, stoga se time bave stručnjaci a također i politike.
Društvo koje uči naziv je za društvenu zajednicu koja potiče i pomaže svim svojim članovima u želji da stalno uče i odnosi se na društvenu podršku individualnim nastojanjima usmjerenim k cjeloživotnom učenju. S druge strane, ne uče svi ljudi na jednak način i nemaju jednaku priliku za to. Dostupnost obrazovanja, motivacija, stavovi, osobno iskustvo i pogled na svijet igraju važnu ulogu u uključivanju i sudjelovanju u cjeloživotnom učenju. Na kraju, niz čimbenika koji utječu na siromaštvo i socijalnu isključenost, veliku prepreku uključenosti u društvo predstavlja i nedostatak temeljnih kompetencija i kvalifikacija potrebnih na otvorenom tržištu rada.
Tjedan cjeloživotnog učenja, kao nacionalna obrazovna kampanja koja na temelju izravnih obraćanja građanima potiče ostvarenje ideje o promoviranju učenja i obrazovanja, organizira se u razdoblju od 8. do 15. rujna 2011. godine. Organizator je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih uz pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske i potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a glavni je cilj ovogodišnjeg Tjedna ukazati na raznolikost učenja i veliki broj oblika i načina kojima se ono ostvaruje. Riječ je o UNESCO-voj inicijativi pokrenutoj 1999. godine, koja se svake godine organizira u brojnim zemljama na svim kontinentima kako bi se senzibilizirala javnost za cjeloživotno učenje, promicala kultura učenja te potaknula osobna motivacija.

Diskusija

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Krapina (13:09 07/09/2011)
Tu svakako moramo spomenuti još par stvari vezno uz cjeloživotno učenje koje obuhvaća samo organizirano učenje, ali snažno jača kompetencije, prilagodljivost i zapošljivost. S druge strane postoji koncepcija cjeloživotnog obrazovanja koja obrazovanje promatra kao cjeloživotni proces koji počinje obveznim školovanjem i (formalnim) obrazovanjem te traje cijeli život. Tu se, kao odgovor na ove izazove, razvilo cjeloživotno profesionalno usmjeravanje – djelatnost koja kroz različite modele aktivnosti ili usluga (pružanje informacija, savjetovanje, procjena kompetencija, podrška i poučavanje potrebnih vještina) u radu s korisnikom omogućuje korisniku identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različito doba života, kako bi mogao donijeti odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju te upravljati profesionalnom karijerom.
HZZ PS Krapina naglašava važnost cjeloživotnog učenja i obrazovanja jer samo stjecanjem i usavršavanjem postojećih znanja i vještina osoba može biti konkurenta na, danas promjenjivom, tržištu rada. U sklopu NAPZ HZZ PS Krapina provodi obrazovanje nezaposlenih osoba kako bi im se povećala zapošljivost i mogućnosti za zapošljavanje, te se također prati i njihovo zapošljavanje nakon završenog obrazovanja. Brzina prosječnog zapošljavanja nakon završenog obrazovanja je cca 3-4 mjeseca, a veliki broj osoba se zaposli i odmah neposredno nakon završetka obrazovanja (u roku mjesec dana nakon obrazovanja).
Zagorska razvojna agencija (08:21 14/11/2011)
U svakom slučaju, kada govorimo o cjeloživotnom učenju, probajmo fokus proširiti iz konteksta nezaposlenih na šire skupine. Naime, u razgovoru s udrugama,iskrsnula je zanimljiva ideja koja i nije tako nova. Naime, stariji ljudi, u mirovini, iskazali su interes za obrazovanjem u području informatičke pismenosti. Ideja, napominjemo, nije nova, ali predstavlja dobar temelj za razradu. I to je također vid cjeloživotnog obrazovanja.
Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.
UGOVORNO TIJELO: KORISNICI PROJEKTA:
Hrvatski zavod za zapošljavanje Zagorska razvojna agencija Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina

 
Krapinsko-zagorska županija Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina Obrtnička komora
Krapinsko-zagorske županije
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zagorske razvojne agencije d.o.o. za promicanje regionalnog razvoja.
Za više informacija o EU fondovima posjetite www.strukturnifondovi.hr